VOĆE I POVRĆE - praktični savjeti

Kako se 2+3 koncept provodi u praksi? Kako izgleda jedno serviranje voća ili povrća? Na koje zamke treba pripaziti? Koji trikovi se mogu upotrijebiti da bi djeca zavoljela voće i povrće? U ovom članku se nalaze odgovori na upravo ova pitanja, kao i mnogi praktični savjeti kako da voće i povrće učinite saveznicima zdravlja.

KAKO 2+3 IZGLEDA U PRAKSI?

Veličina porcije servirane hrane jednako je važna kao i jesti odgovarajuću namirnicu kako biste kontrolirali ravnotežu, umjerenost i raznolikost prehrane vašeg djeteta. Time se također usmjerava i prehrane cijele obitelji na stjecanje zdravih prehrambenih navika za cijeli život. Kako bi i vama i vašem djetetu ovaj koncept 2 + 3 bio zanimljiviji i lakše pamtljiviji, predlažemo da uključite svoje dijete u pripremu samih obroka. Djetetova će šaka biti jednaka veličini jabuke koje ono samo može izabrati iz košare. Prilikom pravljenja salate, savjetujemo da vaše dijete upravo onoliko salate koliko joj/mu stane u dlan dobro opere pod vodom. Voće i povrće kao namirnice pružaju svojim bojama i oblicima veliku mogućnost kombiniranja, a kao takve su i vrlo primamljive djeci već na prvi pogled. No, ako vaše dijete odbija probati voće ili povrće koje ste mu servirali, ovaj princip možete primijeniti tako da se poigrate oblicima voća ili povrća, te složite kreativan tanjur koji će, sigurni smo, izmamiti osmijeh na licu vašeg djeteta.

PRIMJERI SERVIRANJA

Jedno serviranje voća jednako je:

• 1 srednja jabuka, naranča, kruška ili banana

• 2 mandarine, marelice ili šljive

• 1 šalica jagoda, malina, borovnica, trešanja

Jedno serviranje voća može biti i voćni sok ili suho voće, ali se savjetuje konzumirati ih povremeno:

• 125 ml voćnog soka (bez dodanog šećera)

• 30 g suhog voća (suhe grožđice, brusnice, ananas...)

Jedno serviranje povrća jednako je:

• pola srednje paprike

• 2 šalice sirovog zelenog lisnatog povrća

• pola krumpira srednje veličine

• pola velike tikvice

• cijeloj mrkvi srednje veličine

• 1 šalici kuhanog graha

• 125 mL soka od povrća

ZAMKE!

Na tržištu postoje različiti proizvodi koji sadrže voće ili imaju voćni okus, a mogu biti upravo suprotno od onoga što bi voće trebalo biti – nutritivno bogato i niskokalorično. Voćni jogurti kao i voćni sokovi koji se nalaze na policama supermarketa mogu sadržavati dodane šećere koji više pridonose unosu kalorija nego unosu vitamina, minerala i vlakana. Također je važno napomenuti da konzervirano povrće sadrži visoke količine soli. Kod procesirane hrane dali bismo jedan univerzalni savjet a to je: čitajte deklaracije! Smrznuto zaista jest zdravo i nema razloga da ga se izbjegava. Kada je hrana svježa smrznuta u njoj su očuvani svi vrijedni sastojci.

ŠTO VI MOŽETE UČINITI?

• Najlakši način je uključivanje Vaše djece u pripremu zajedničkih obroka dajući im jednostavne zadatke (npr. pranje i guljenje voća i povrća, miješanje salate..).
  

• Zajednički obavljajte kupovinu namirnica jer će Vaše dijete stvoriti osjećaj uključenosti u planiranje obiteljskih obroka.
  

• Pokušajte barem jednom dnevno imati obrok sa djetetom u kojem ćete Vi konzumirati voće i/ili povrće te na taj način potaknite i njega na konzumaciju.
  

• Nemojte se obeshrabriti ako dijete odbije određenu namirnicu! Ponekad ju je djetetu potrebno ponuditi i do 15 puta prije nego ju prihvati.
  

• Neko voće i povrće možete pripremiti na drugačiji način, servirajte ju zanimljivo i za početak u malim količinama.
  

• Izbjegavajte hranu davati kao nagradu ili kaznu te njome ucjenjivati.
  

• Prisiljavanje na konzumaciju određenih namirnica je kontraproduktivno i neće uroditi plodom.
  

• „Maskiranje“ namirnica nije preporučljivo. Na takav način ćete postići da dijete pojede, ali ne i da zavoli određeno voće ili povrće.

Kako bi provjerili koliko su naši savjeti uspješni, za Vas smo pripremili popis kojim kroz 5 dana možete pratiti što ste uspjeli primijeniti kod svoga djeteta.

Autori:

Mirela Alić, univ. bacc. nutr.

Ružica Bajić, univ. bacc. nutr.

Kristina Crnko-Kovač, univ. bacc. nutr.

Bruno Češljaš, univ. bacc. nutr.

Iva Dorić, univ. bacc. nutr.

Mirna Đurđević, univ. bacc. nutr.

Ana-Marija Genc, univ. bacc. nutr.

Anja Karatović, univ. bacc. nutr.

Lucija Kirin, univ. bacc. nutr.

Elena Malešić, univ. bacc. nutr.

Lucija Marić, univ. bacc. nutr.